90% stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana

90% stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana

90% stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana

U Hrvatskoj čak 90% našeg stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana, a preko milijun ljudi u Hrvatskoj plaća više od 40% primanja za troškove stanovanja. Tržište nekretnina služi uglavnom za stvaranje profita kroz prodaju, preprodaju i kratkoročni najam, a ne za zadovoljenje temeljne ljudske potrebe za stanovanjem što je nažalost vrlo uočljivo diljem Istre.

Javna tribina ''Plan za stan'' koja će se održati 18.4.2023. s početkom u 18:00 sati u Circolu u Puli pruža priliku da se svi koji smatraju kako je priuštivo stanovanje društveni problem, upoznaju s polazišnim točkama sveobuhvatne politike priuštivog stanovanja.

Od osamostaljenja Republike Hrvatske, nema sustavne politike rješavanja stambenog pitanja

Osim modela poticane stanogradnje (POS) koji je uveden od strane SDP-ove Vlade 2001. godine, čiji je doseg ipak ograničen, kvalitetan i sveobuhvatan alternativni model društvene stanogradnje nije do danas uspostavljen. APN model je isključiv i usmjeren isključivo na kreditno sposobne obitelji.

Vidljiva je tendencija stalnog rasta cijene nekretnina. Kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima putem digitalnih platformi iz godine u godinu povećava cijenu i samim time smanjuje dostupnost stanova lokalnom stanovništvu.

Zbog tih razloga sve je veći broj građana Hrvatske, pogotovo mlađe populacije, koja si ne može financijski priuštiti primjereno stanovanje, što postaje jedan od glavnih uzroka iseljavanja. Iako je rješavanje stambenog pitanja podložno utjecajima ekonomskih promjena, SDP smatra kako je ustavna dužnost države da kroz stambenu politiku omogući ljudima dostojanstveni život što znači da svakom građaninu mora osigurati „krov nad glavom“.

Na sve navedeno postoji jedan posebno poražavajući podatak, u čitavoj Europskoj uniji upravo su mladi u Hrvatskoj posljednji koji napuštaju zajedničko stanovanje sa svojim roditeljima. Drugim riječima, prosječna dob mladih u državama članicama Europske unije u kojoj mladi napuštaju dom roditelja je 26,4 godine, dok je u Hrvatskoj ta dob 32,4 godine. Za usporedbu, u Italiji i Portugalu je ta dob 30 godina, u Danskoj 21,2 godine, Luxembourgu 19,8 godina i Švedskoj 17,5 godina.

Za kraj, pozivamo sve one koji smatraju da je priuštivo stanovanje ogroman društveni problem u Puli i Istri, da dođu u Circolo u Puli, 18.4.2023. u 18:00 sati na javnu tribinu ''Plan za stan'' gdje će predsjednik SDP Hrvatske Peđa Grbin i saborski zastupnici SDP-a predstaviti polazišne točke priuštivog stanovanja te odgovarati na pitanja prisutnih.