SDP Pule: Pokrećemo inicijativu da se pulskom Sveučilištu dodijeli status „europskog sveučilišta“

Na današnjoj tiskovnoj konferenciji potpredsjednik SDPH i saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin i predsjednica SDP Pule i predsjednica Kluba vijećnika u Gradskom vijeću Grada Pule Sanja Radolović govorili su o ulaganjima u znanost i obrazovanje u Istru u okviru državnog proračuna te o novoj inicijativi Europske unije da se uspostavi sustav od dvadesetak europskih sveučilišta do 2024. godine.
Tiskovnu konferenciju je otvorio potpredsjednik SDPH i saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin govoreći kako je prije nekoliko tjedana usvojen državni proračun za 2018. godinu, i nažalost kao i u posljednje dvije godine Istra će biti zakinuta za državna sredstva. Za razliku od drugih krajeva Hrvatske, državna ulaganja u Istru se smanjuju. Grbin je naglasio kako Istra koja čine oko 5% hrvatskog stanovništva dobija manje od 1% sredstava iz proračuna. Vidljivo je to, kaže Grbin, na svim područjima, od infrastrukture pa nadalje, ali najizrazitije na području znanosti i obrazovanju. Zato smo, nastavio je Grbin, i ove godine amandmanom na državni proračun tražili povećanje sredstava za naše Sveučilište, konkretno za kapitalne investicije. Sveučilište je prepušteno samo sebi i EU fondovima, i potpuno je u redu da se sveučilišta usmjeravaju na EU fondove, ali to ne može biti jedini izvor financiranja, država mora dati svoj obol, ali ona to ne čini.
Zaključno, Grbin je istaknuo, kada su već sveučilišta usmjerena na financiranje iz EU fondova, onda to treba urediti na način kako spada te bi Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova bi čim prije krenuti u izmjene Operativnih programa kako bi Sveučilišta mogla kroz EU fondove financirati svoju nastavnu i stručnu djelatnost, a ne samo znanstveno – istraživačko kao što je to slučaj sada, dok u drugim državama poput Poljske Sveučilišta najnormalnije financiraju svoju nastavnu i stručnu djelatnost kroz EU fondove te ne ovise o milosti državnih, županijskih i gradskih proračuna.
Predsjednica SDP Pule Sanja Radolović, podsjetila je kako Hrvatska ulaže tek 0,79 posto BDP-a u znanost i obrazovanje, dok je europski prosjek tri puta veći. Radolović je zatim nadodala kako su 14. prosinca 2017. čelnici EU-a, odnosno Europsko vijeće dali podršku početnoj ideji francuskog predsjednika Macrona da se do 2024. godine osnuje dvadesetak tzv. "europskih Sveučilišta". Ova sveučilišta ne bi bila nova, već "mreža“ postojećih sveučilišta, ali ta Sveučilišta bi morala uvesti važne promjene kako bi zajednički radili bolje i omogućili studentima svake godine promjenu zemlje i Sveučilišta unutar mreže europskih Sveučilišta, s zajedničkim nastavnim planom i programom. Cilj europskih Sveučilišta bilo bi jačanje međunarodne konkurentnosti sektora visokog obrazovanja, a studenti bi mogli
dobiti diplomu kombiniranjem studija u nekoliko zemalja EU i povećanjem mobilnosti s "europskom studentskom iskaznicom". Program Europskog Sveučilišta zahtijevao bi od studenata da nastavni plan i program tijekom razdoblja studiranja odslušaju uz materinji na barem još dva europska jezika i provedu minimum 6 mjeseci tijekom studiranja na studiju u inozemstvu. Dakle, više učenje jezika omogućilo bi mladima da nakon završetka studija pored materinjeg jezika aktivno govore još dva strana jezika.
Cilj je, kaže Radolović, "imati savez“ koji dopušta sveučilištima da ostanu autonomni, ali da budu konkurentniji na europskoj i međunarodnoj razini, stvaranjem tzv. "kritične mase" studentske razmjene, nabavkom istraživačke opreme i "priljevom svježih ideja", promicanjem mobilnosti studenata i njihovim sudjelovanjem u obrazovnim i kulturnim aktivnostima.
Smatramo da je Pula sa svojim Sveučilištem idealan kandidat za dodjelu statusa „europskog Sveučilišta“, rekla je Radolović, stoga će SDP uputiti inicijativu Gradonačelniku Grada Pule i predsjedniku Gradskog vijeća Grada Pule kako bi se pokrenula da se pulskom sveučilištu dodijeli status europskog sveučilišta.
Zaključno, rekla je Radolović, Istra je dobro prometno povezana sa pripadajućom potrebnom infrastrukturom, a uz to je visoko razvijena turistička destinacija, dok istovremeno pulsko sveučilište ima sve pretpostavke u vidu razvijene međunarodne suradnje, izvođenja združenih studija s partnerima u inozemstvu i uhodanosti u razmjeni studenata putem programa Erasmus +. Ako se ne bi po defaultu status „europskog Sveučilišta“ dodijelilo Zagrebu ili, već Puli, na ovaj način bi se postigla i određena decentralizacija.